Priručnik bolesti » R » Reumatoidni artritis
Reumatoidni artritis
Reumatoidni artritis je teška, kronična, upalna bolest vezivnog tkiva koje se najviše ispoljava na zglobovima, koji otječu, bolni su, ukrućei i gube funkciju. Kod reumatoidnog artritisa stalni upalni proces koji zahvaća sinoviju postupno razara kolagen, čime se prostor u zglobu smanjuje i konačno razara samu kost. U ovom poremećaju imunološki sustav napada hrskavično tkivo, kosti i, ponekad, unutarnje organe. Od zglobova su najčešće zahvaćeni mali zglobovi šake, zglavci, ramena, koljena i gležnjevi. Od reumatoidnog artritisa tri puta češće oboljevaju žene nego muškaraci. Premda se najčešće razvija u dobi od 25 do 60 godina, učestalost raste sa starenjem.
Stvarni uzroci bolesti nisu poznati. Premda je ispitano mnogo virusa i bakterija, nije dokazano da ijedan predstavlja primarni okidač autoimune reakcije i naknadnog razornog upalnog procesa.
Simptomi:
Znaci i simptomi reumatoidnog artritisa mogu se pojavljivati i nestajati. Bolest se može iskazivati blagom kliničkom slikom u kojoj su zahvaćeni tek pojedini zglobovi ili kao teži oblik bolesti s jakim deformitetima. Karakterističan simptom je jutarnja ukočenost koja traje minimalno pola sata. Čak i nakon kratkotrajnog mirovanja tijelo se može ukrutiti. Nakon opuštanja kretanje je ponovo olakšano. Simptomi poput malaksalosti, gubitka tjelesne težine i groznice mogu biti početni znaci. Otečenost i bol u zglobovima traju najmanje šest tjedana prije nego se dijagnosticira. Skoro uvijek se razvija u zglavcima i zglobovima prstiju, često zahvaća koljena i gležnjeve. Upaljeni zglobovi obično su natečeni, često se pri dodiru osjeća da su topli i vlažni. Moguće je nakupljanje tekućine, posebno u koljenima. Osim na zglobovima, promjene se mogu javiti i na drugim organima i organskim sustavima.
Dijagnoza:
Dijagnosticiranje reumatoidnog artritisa nije jednostavno. Mogu mu nalikovati mnoga druga stanja, a simptomi se razvijaju podmuklo. Rezultati krvnih pretraga i rendgenske snimke mogu biti normalni još mjesecima nakon pojave bolova u zglobovima.
Krvnim pretragama može se posumnjati na moguć reumatoidni artritis: reumatoidni faktor, brzina sedimentacije eritrocita (SE), C-reaktivni protein (CRP).
Kod reumatoidnog artritisa, protutijela koja se sakupljaju u sinoviju zglobova poznata su kao reumatoidni faktor. U skoro 80% slučajeva reumatoidnog artritisa krvne pretrage otkrivaju reumatoidni faktor, premda on nije uvijek specifičan za reumatoidni artritis i može se prikazati i u krvi oboljelih od drugih bolesti. Š to je sedimentacija brža, teža je upala. Sedimentacija može biti visoka i u mnogim drugim stanjima, ali nije ista kod infekcije, upale i tumora.
Od ostalih pretraga koriste se: pretraga zglobne tekućine, radiološke pretrage poput RTG-a ili MRI, scintigrafija, artrografija i artroskopija.
Liječenje:
Cilj liječenja reumatskih bolesti je kontrola imunološkog odgovora, smanjenje bolova i povećanja pokretljivosti zgloba. Potrebno je naučiti imuni sustav da ne reagira protiv vlastitog organizma. Za uklanjanje boli i usporenje progresije oboljenja koriste se mnogi preparati, ali još ne postoji odgovarajući program liječenja. Cilj većine terapija lijekovima je dugoročno smanjenje upalnog procesa, sprečavanje oštećenja kostiju i ligamenata zglobova, očuvanje pokretljivosti, što veća ekonomičnost liječenja i odsustvo popratnih pojava.
Prognoza bolesti je nepovoljna i uglavnom se odnosi na gubitak mogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
Komentari
Ova stranice za sada nema komentara.
RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare
Komentiraj
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.




