PREPORUČENO
LJEKOVITO BILJE

Dragoljub

Raste u svijetlim, suncem obasjanim bukovim šumama i gajevima. Jednogodišnja zeljasta biljka, oko 15 cm visoka, ima široke jajolike, uvinute listove s mnogo ravnih žila.

Lazarkinja

Lazarkinja je trajnica s uspravnom stabljikom visine do pola metra. Ima puzavi crveno-smeđi podanak. Na donjem dijelu stabljike nalaze se lisnati pršljeni.

Aloe Vera

Aloe Vera, u svijetu znana kao Aloe Vera Barbadensis Miller, je biljka od davnina poznata kao eliksir dugovječnosti. Zbog svoje hranjive vrijednosti i izuzetnih ljekovitih svojstava nazivaju je kraljicom ljekovitih biljaka.

Vrtna krasuljica

Kao jedogodišnja biljka uzgaja se zbog listova koji okusom podsjećaju na anis ili peršin. Naraste do 70 cm. Stabljika joj je uspravna, šuplja i razgranata. Listovi su perasto izrezani.

• A
• B
• C
• D
• E
• F
• G
• H
• I
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š
• T
• U
• V
• Z
• Ž
• Sve

Priručnik bolesti » C » Coxsackie virus

Coxsackie (Koksaki) virusi su virusi iz obitelji Picornaviridae, a pripadaju rodu enterovirusa. Pripadaju IV grupi virusa. To su RNK virusi, što znači da u genomu imaju jednolančanu, linearnu RNK. veličina im je vrlo mala, svega 20-30%. Obično se infekcija javlja u djece, ali se može pojaviti i u odraslih osoba.

Coxsackie virusi se dijele na grupa A koja ima 24 serotipova, i grupu B sa samo šest. Grupa B je ozbiljnija, jer napada mišiće, i to najčešće srčani. Ali, da bi Coxsackie virus grupe B stigao do srčanog mišića i eventualno doveo do još težih komplikacija, poput zapaljenja moždanih opni, treba da se ispune određeni uvjeti. Da je virulentnost, odnosno sposobnost inficiranja visoka i da osoba ima nizak imunitet. Prije svega, ovo je bolest i prljavih ruku, što znači da se virus u organizam unosi hranom, vodom. Njegovi simptomi su malaksalost, brzo zamaranje, temperatura, brzo i nepravilno lupanje srca. Veliki broj infekcija prolazi bez ikakvih simptoma ili sa simptomima blage prehlade, koja prođe za dva do tri dana. Virusi, međutim, mogu dugo da se održe u organizmu.

Infekcija virusom ne daje uvijek tešku kliničku sliku. Budući ima puno podtipova, u čak 90 odsto slučajeva prolazi kao obična respiratorna infekcija. U pet do deset odsto slučajeva infekcija prerasta u bolest koja se ispoljava u početku blažim simptomima i vrlo rijetko daje teške oblike kliničke slike kada napada srčani mišić, moždanice i pluća. Tada je najopasniji, jer je tihi ubojica srca. Miokarditis je potencijalno najopasnija bolest koju Coxsackie virus može izazvati. Kliničke manifestacije miokarditisa određuje stupanj zahvaćenosti samog mišića zapaljenjem, a dijapazon bolesti se kreće od asimtomatskog stanja, koje je posljedica blage fokalne lezije mišića, pa do faze taške srčane slabosti, srčanih aritmija i iznenadne smrti.

Virusolozi upozoravaju da su Coxsackie virusi prisutni širom svijeta, praktično svuda, te se mogu izolirati iz briseva grla, ljudskog fecesa, muha i otpadnih voda i skoro da nema osobe koja nije došla u kontakt s ovim virusom. Poznato je da Coxsackie tipa A ne predstavlja ozbiljnu opasnost za čovjeka, jer ta infekcija veoma brzo prolazi, a simptomi se svode na bolove u trbuhu i proljev.

Nosioc infekcije je čovjek, najčešće sa asimptomatskom infekcijom, a izvor zaraze su izlučevine iz nosa, ždrijela i stolica. Infekcija se ne prenosi kontaktom, već fekooralnim putem. Ima ih u otpadnim vodama i bazenima. Mogu se dugo održati u otpadnim vodama jer su jako otporni i tako kruže u životnoj sredini ljudi. Muhe su čest mehanički prenosilac virusa. Infekcije Coxsackie virusima se najčešće javljaju u toplim mjesecima, bilo da se radi o ljetu ili jeseni i u sredinama s lošijim higijenskim uvjetima.

Simptomi
Ovaj virus najčešće napada prilikom pada imuniteta i manifestira se lupanjem srca, brzim zamaranjem, malaksalošću, gubitkom snage, otežanim disanjem i preznojavanjem. Veliki problem je to što se preko redovne analize krvne slike i biokemije teško otkriva. Virus je vrlo teško prepoznati jer je veoma otporan. Najčešći znakovi su simptomi respiratorne virusne infekcije koji počinju groznicom, bolovima u grlu, malaksalošću i gubitkom apetita. Inkubacija traje dan-dva. Nakon početnih simptoma u ustima se pojavljuju mali mjehurići, i mnogi zaraženi bolesnici mogu razviti osip na tabanima i dlanovima koji svrbi. Ti simptomi obično mogu trajati do 10 dana kada nastupa oporavak.

Dijagnoza
Na temelju kliničkog izgleda, bolnih mjehurića u ustima, rukama, nogama i visokom temperaturom može se dijagnositicirati zaraza Coxsackie virusom. Virus se izolira iz brisa grla, nazofaringealnog sekreta, sadržaja vezikula, stolice, likvora, krvi. Od seroloških testova za otkrivanje antitjela u serumu koriste se ELISA, RIH, RVK, imunflorescencija.

Liječenje
Ne postoji specifično liječenje virusne infekcije, sama infekcija se povlači za 10 dana uz terapiju za snižavanje temperature, sredstva na bazi kadulje, kojima se ispire grlo, treba ispljunuti nakon grgljanja. Moguća je i primena kortikosteroida. Ne postoji cjepivo za Coxsackie virusne infekcije. Prevencija kod Coxsackie virusa -treba obratiti pažnju na higijenu, često pranje ruku, pranje i čišćenje predmeta koji su u doticaju s bolesnikom.

Za dobar imunitet uvijek je važna zdrava prehrana, umjerena fizička aktivnost i maksimalno izbjegavanje prekomjernog stresa i naravno higijena.

Izvor:
· ^ kidshealth.org
· ^ Blomqvist, S., P. Kemola, P., S. Kaijalainen, et al. "Co-circulation of Coxsackieviruses A6 and A10 in Hand, Foot and Mouth Disease Outbreak in Finland." J. Clin. Virol. 48.1 May 2010: 49-54.

na vrh