Željezo
Željezo (Fe) je jedan od najrasprostranjenijih metala u prirodi i sastavni dio ljudskog organizma i i sigurno jedan od najvažnijih minerala u organizmu. Jedan dio željeza koji se ne koristi uskladišten je u organizmu tako što se nalazi vezan uz odgovarajuće proteine. Transferin je protein čija je primarna uloga u organizmu transport željeza. Najznačajnija uloga željeza je sudjelovanje u izgradnji hemoglobina koji transportira kisik iz pluća u krv i dalje putem krvi u sva tkiva. Željezo sudjeluje i u izgradnji mioglobina koji se nalazi u mišićnom tkivu. Takoñer je aktivni centar nekih enzima (na primjer: citokrom).
Ukupna količina u tijelu čovjeka od 70 kg iznosi 4,5 g. Od toga je 55-60 % hemoglobin, 7-9 % mioglobin, 2 % u obliku enzima (citokromi, peroksidaze, kataleze, enzimi disanja). U jetri, koštanoj srži i slezeni nalazi se rezervno željezo koje se oslobađa u slučaju povećanih potreba.
Njegova je uloga višestruka. Ono je sastavni dio mnogih bjelančevina, posebno hemoglobina i mioglobina, od kojih velika većina sudjeluje u procesima staničnog disanja. U bjelančevinama se obično nalazi u obliku hema, posebnog kompleksnog spoja, koji predstavlja funkcionalni dio bjelančevina, a posebno hemoglobina, u kojem sudjeluje u vezanju kisika i njegovo isporučivanje stanicama. Kod staničnog disanja željezo mijenja svoje oksidacijsko stanje iz Fe2+ u Fe3+ i obrnuto.
U organizmu postoje i posebne bjelančevine kao transferin, hemosiderin i feritin, koje su zadužene za transport i skladištenje željeza. Nedostatak željeza je najčešći uzrok malog broja crvenih krvnih stanica ili anemije. Žene su podložnije pomanjkanju željeza. Općenito ovo zahvaća oko 10% žena u premenopauzi, 6% žena u postmenopauzi i manje od 2% muškaraca.
Liječenje svakako ovisi o uzroku pomanjkanja željeza. Ako se pomanjkanje željeza ne liječi, simptomi će se postepeno pogoršavati. Bakar, kobalt, mangan i vitamin C neophodni su da bi se željezo asimiliralo, a željezo je neophodno za pravilan metabolizam B vitamina.
Željezo može stupiti u interakcije s brojnim lijekovima i hranom. Mlijeko, jaja, kava, crni čaj, celulozna vlakna ometaju apsorpciju željeza, dok ju alkohol povisuje, pa može čak uzrokovati i toksičnost. Cimetidin, antacidi, kalcijevi spojevi smanjuju apsorpciju pa se mora povećati ukupni dnevni unos željeza. Vitamin E također povećava potrebe za željezom.
Istovremena primjena tetrciklinskih antibiotika i željeza smanjuje koncentarciju antibiotika pa se preporučuje primjena željeza najmanje 2 sata prije ili poslije antibiotika.
Željezo i djelovanje na zdravlje
Loša krvna slika i anemija mogu biti posljedica pomanjkanja željeza u organizmu. Zbog nedostatka željeza dolazi do sideropenične anemije, koju karakterizira nedovoljna količina hemoglobina u crvenim krvnim zrncima. Kako količina prenesenog kisika u organizmu ovisi o koncentraciji hemoglobina u crvenim krvnim zrncima, tako smanjena količina željeza ograničava količinu kisika dopremljenog stanicama. Željezo sudjelujući u DNA sintezi, nužno je za zdravu i normalnu kožu, kosu, nokte, potrebne za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava.
Kod dugotrajnog nedostatka željeza, krv smanjuje svoju sposobnost prenošenja kisika. Simptomi tog nedostatka su brzi umor, kratkoća daha, bljedilo lica, smanjene fizičke mogućnosti i smanjena otpornost organizma. Nedostatak željeza može biti izazvan različitim uzrocima. Najčešći uzroci su: neodgovarajuća prehrana, razna krvarenja, te nemogućnost apsorpcije željeza u organizmu.
Trudnicama, ženama u vrijeme mjesečnice, djeci mlađoj od dvije godine, vegetarijancima, te osobama koje na bilo koji način krvare trebaju dodaci željeza, no isključivo pod liječničkim nadzorom, jer višak sprečava apsorpciju fosfora, otežava rad imunološkog sustava, povećava opasnost od raka, ciroze, srčanog udara.
Doziranje
Preporučene dnevne količine (RDA): 15 mg za žene, 10 mg za muškarce, 30 mg za trudnice.
Uravnoteženom prehranom unosi se dnevno 10-30 mg željeza. Malo povećana količina unesenog željeza uglavnom nije štetna, jer se višak izlučuje stolicom. Pri uzimanju velikih doza željeza putem suplemenata može doći do jakog trovanja, koje se očituje povraćanjem, bolovima u trbuhu, proljevom, lupanjem srca, padom krvnog tlaka, vrtoglavicom, a može doći i do velikih oštećenja organa. Na količinu željeza koja se mora unijeti putem hrane primarno utječu dva čimbenika: potrebe organizma za željezom i bioraspoloživost željeza u hrani. Tijelo može koristiti i fero i feri ione, ali se najvećim dijelom prije apsorpcije feri ioni reduciraju do fero iona. Apsorbiraju se vrlo male količine, oko 90 % željeza iz hrane ostaje neapsorbirano. Apsorpcija željeza odvija se u gornjem dijelu tankog crijeva. Postoje brojni faktori koji mogu utjecati na apsorpciju željeza iz hrane.
Najbolji prirodni izvori Željeza
Bogati izvori željeza su: goveđa i teleća jetra, tuna, oštrige, soja, bundeve, zob, grašak, smokve, cikla, kvasac.
Željezo se najbolje apsorbira na prazan želudac, no mnogi to ne mogu podnijeti i trebaju ga uzeti sa hranom. Bitno je znati da mlijeko (osobito ono bogato kalcijem) i antacidi ometaju apsorpciju željeza i ne bi se trebali istovremeno uzimati. Bitno je naglasiti, da se željezo u organizmu apsorbira smo u dvovaljanom oksidacijskom stanju, dok se u trovaljanom oksidacijskom stanju ne apsorbira. U namirnicama, koje nisu svježe, koje su dulje vrijeme stajale na zraku, velik dio željeza prelazi iz dvovaljanog u trovaljano oksidacijsko stanje, koje je nedostupno za apsorpciju. Uzimanjem vitamina C, željezo se može vratiti iz trovaljanog u dvovaljano oksidacijsko stanje, pa je onda njegova apsorpcija u organizmu moguća. Zato je jako važno, hranu, koja je bogata željezom kombinirati s hranom, koja je bogata vitaminom C.
Među hranu koja smanjuje sposobnost apsorpcije željeza spadaju rajčice, mineralna voda, mliječni proizvodi, kava i crni čaj.
Izvor
· ^ MedicineNet.com -Definition of Anemia Last Editorial Review: 12/9/2000
· ^ Bush RL, Pevec WC, Holcroft JW (1997). "A prospective, randomized trial limiting perioperative red blood cell transfusions in vascular patients". Am. J. Surg. 174 (2): 143-8.
· ^ Medline Plus. "Iron deficiency anemia encyclopedia article". Iron deficiency anemia encyclopedia article.




