PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Opekline

Opekline su ozljede izazvane visokom temperaturom koja djeluje na kožu i dublje dijelove tkiva. Uzrok im mogu biti vrele tekućine, plamen, užareni kruti predmeti i pregrijani plinovi.

Osteoporoza

Oboljenja koštano-mišićnog sustava jedna su od sve učestalijih kroničnih bolesti. U tu skupinu bolesti ubraja se i osteoporoza. Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se očituje poremećajem balansa u kojem se kost izgrađuje i razgrađuje.

Cistitis

Cistitis je najčešća bakterijska upala mokraćnog mjehura. Infekcije mokraćnih puteva su najčešće uzrokovane gram negativnim bakterijama od kojih je za 80% svih infekcija odgovorna bakterija Escerichia coli koja normalno kolonizira debelo crijevo te dolaskom u mokraćni mjehur uzrokuje cistitis, a...

Bubrežni kamenci

Bubrežni kamenci ili nefrolitijaza pojava je jedne ili više čvrstih tvorbi u mokraćnim putovima. Kamenci mogu biti raznih oblika i veličina, pa je ponekad prisutan samo jedan kamenac, a nekada je broj puno veći.

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » Š  » Špinat

Špinat (Spinacia oleracea), je zeleno lisnato povrće koje spada u porodicu Chenopodiaceae. Špinat se uzgaja zimi i ljeti, pa razlikujemo zimski i ljetni špinat. Zimski ili obični špinat ima oblik rozete, a prema sorti lišće mu je veće ili manje, zaobljena ili šiljasta vrha. Neke sorte imaju sočnije listove zelene boje, neke imaju tanje listove, a boja im je svjetlija. Ljetni špinat ima debelo, mesnato, trokutasto lišće, koje je sočnije od lišća običnog špinata, ali je sivozelene boje. Š pinat je lako probavljiva namirnica, male energetske vrijednosti, kao i malog postotka masnoća, svega 0,3% u 100 grama.

Znanstvenici su u špinatu identificirali 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno i potencijalno antikarcinogeno djelovanje. Od brojnih vitamina koje sadrži, najznačajniju ulogu imaju oni iz skupina A, B, C i K. Vitamin K je jako važan za zdravlje kostiju budući da sudjeluje u procesu mineralizacije kosti pa samim time i za čvrste i zdrave kosti. Zbog velike količine željeza učinkovit je u liječenju anemije, a folna kiselina u njegovom sastavu neophodna je za zdravu trudnoću i stvaranje eritrocita, crvenih krvnih stanica. Od minerala posebno se ističe kalij, koji pomaže izlučivanju viška tekućine iz organizma, pomažući na taj način detoksikaciju tijela, a isto tako i snižavajući krvni pritisak. Š pinat sadrži vitamine B kompleksa koji su zaslužni i za lijepu kosu, kožu i nokte.

Špinat sadrži purine. Zbog poremećaja u metabolizmu, prekomjerna razina purina može uzrokovati zdravstvene probleme kod nekih bolesnika. Ova namirnica se ne preporučuje u većim količinama bolesnicima koji imaju giht ili probleme sa bubrežnim kamencima jer sadrži oksalnu kiselinu, čiji kristali potenciraju stvaranje kamenaca i začepljenje bubrežnih puteva. Oksalna kiselina veže kalcij i čini ga neupotrebljivim za ljudski organizam. Da bi se uklonilo djelovanje oksalne kiseline, špinat pripremati kao varivo sa zaprškom od brašna i mlijekom (oksalna kiselina se nalazi u peteljkama i rebrima listova koje treba odstraniti prilikom pripremanja). Takvi bolesnici trebaju dati prednost namirnicama koje sadrže magnezij, na primjer zobene pahuljice, grah, grašak, kruh od neoljuštenog zrna i mineralne vode u kojima je mnogo magnezija jer magnezij pospješuje rastapanje kalcijeva oksalata.

Špinat se može jesti kuhan i preliven uljem te sirov kao salata jer je bogat vitaminom C.

Kod kuhanja špinata prvu vodu treba baciti. U njoj ima nitrata, koji se pod utjecajem bakterija pretvaraju u nitrite, stoga se kuhani špinat ne smije ostavljati i podgrijavati za drugi obrok. Nitrati mogu ometati rad štitne žlijezde pa špinat u većim količinama nije baš preporučljiv osobama koje boluju od poremećaja štitnjače.

na vrh