Pretraživanje medicinskog adresara

Rogač

Rogač -CroMaps zdravstveni vodičRogač (Ceratonia siliqua) je plod zimzelenog drveta Ceratonia siliqua, a potječe iz Sirije. Uzgaja se na Mediteranu, Bliskom istoku, u Indiji, Argentini i Brazilu. Pripada rodu mahunarki. Plod je karakterističnog oblika mahune, dužine oko 20 cm, smeđe boje i sjemenki slatkog okusa. Kada se osuši i fino samelje, dobije se brašno karakteristične blage arome.

U stara vremena, rogačeve mahune bile su jako cijenjene kao dragocjen plod jer, kada su njima hranili stoku, ona je brzo napredovala. Suhe sjemenke iz mahuna u tom vremenu bile su korištene u trgovini kao novac. Otada svoje podrijetlo vodi riječ harat, grč. keration -zrno rogača, a danas se koristi kao ime mjere za dragocjenost (karat). Ljudi su nekada brašno od rogača dodavali pšeničnom brašnu i pekli kruh.


Danas se rogač koristi kao nadjev za kolače, peciva, kao zamjena za kavu i kakao, sredstvo za ugušćivanje, kao začin i aroma u dječjoj hrani, u dijetetskim proizvodima za probavne poremećaje, dodaje se raznim čajevima, kao lijek protiv proljeva, posebno djeci. Dobra je zamjena za one koji vole čokoladu jer ne sadrži "prazne kalorije" i ima manji sadržaj masti i ukupnih kalorija, a bogatiji je mineralima, sadrži prirodne šećere i nije mu potrebna fermentacija da bi dobio svoj okus.

Sjeme rogača koristi se za dobivanje polisaharidne gume koja se upotrebljava kao aditiv.

Plod mahune rogača sadrži škrob i druge šećere, tanine, sluz, organske kiseline. U 100 grama rogača sadržano je 4,5 grama bjelančevina, prirodnih šećera oko 46% 80,7 grama ugljikohidrata, 1,4 grama masti i 7,7 grama biljnih vlakana. Energetska vrijednost iznosi 135 kJ (323 kcal).

Rogač je bogat izvor biljnih vlakana, posebno pektina koji pomaže proces probave i pražnjenje crijeva, skupljanje toksina u crijevima i odstranjivanje iz organizma, zaustavlja proljev i povraćanje. Lignin je druga vrsta biljnih vlakana koja se nalazi u rogačevoj mahuni, u drvenastom dijelu. Obje vrste biljnih vlakana smanjuju koncentraciju kolesterola.

U prehrani se upotrebljava kao rogač u prahu, umjesto kakaa i čokolade.

Izvor: ^ zzjzpgz.hr -Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroš-Kanjski, dr. med.

 

na vrh

Komentari

  • Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin - jedini u Hrvatskoj ! za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.

    Komentar Ante, 04/09/2010 6:46pm (2 years ago)

RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare

Komentiraj


Napomena:
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.