PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Migrena

Migrena je jedna od najčešćih vrsta glavobolja koja je prisutna U različitim populacijama prevalencija   migrene se kreće od 4 do 10% za muškarce, odnosno 16 do 25% za žene. Žene obolijevaju češće od muškaraca, osobito u fertilnoj dobi.

Proljetni umor

Proljetni je umor poremećaj zdravlja koji zahvaća skoro svakog drugog čovjeka, smanjuje mu radnu sposobnost slabeći imune snage tijela, priprema teren za druge bolesti. Posljedica je, prije svega, manjka vitamina C, a svoj udio ima i utjecaj nagle promjene vremena...

Nesanica

Gotovo da nema odrasle osobe koja se do sada nije našla u situaciji da u određenom razdoblju ne pati od problema s nesanicom. Nesanica je nedostatak sna koji se može pojavljivati redovno ili ponavljati se, često bez očitog razloga.

Nervoza želuca

Nervozna želučana bol nalikuje na bol kroničnog gastritisa, no, ta je bol bez ikakvih objektivnih bolesnih pojava. Bolesnik često povraća i tjelesno propada. Bolest je čisto živčane naravi, a javlja se kod ljudi koji su suviše duševno napeti ili ih...

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » K » Krom

Trovalentni krom (Cr3+) je esencijalni element u tragovima koji pomaže tijelu normalizirati razinu šećera u krvi. On poboljšava toleranciju glukoze i podiže razinu poželjnog HDL kolesterola. Krom također ima ulogu u ostalim metaboličkim aktivnostima ovisnim o inzulinu, u metabolizmu lipida i proteina. Tako manifestacije deficita kroma mogu biti vrlo neugodne jer on sudjeluje u nizu značajnih bioloških procesa koji se svakodnevno odigravaju u organizmu.

Određivanje količine kroma u hrani može rezultirati pogrešnim zaključcima jer se nalazi u različitim oblicima koji se različito apsorbiraju. Apsorpcija kroma iz hrane je vrlo mala.

Krom i djelovanje na zdravlje

Budući da krom pozitivno djeluje na sintezu proteina, čega je posljedica gubitak masnih naslaga uz istovremeni porast mišićne mase, a kako više mišićne mase znači više mjesta za pretvorbu masti u energiju dolazi do pada tjelene težine. Iz tog razloga krom se uvelike koristi kao pomoćno sredstvo za redukciju tjelesne težine. Novija saznanja pokazuju kako dodatak kroma u prehrani poboljšava stanje pojedinih oblika depresije i smanjuje mogućnost srčanih oboljenja, a uočeno je i njegovo pozitivno djelovanje u liječenju akni. Neosporan je i učinak kroma u povišenju razine HDL, "dobrog" kolesterola i sniženju razine LDL, "lošeg" kolesterola u krvi. Š to više zalazite u godine, zadržavate sve manje kroma u organizmu. Krom pomaže rast, sprečavanje i snižavanje visokog krvnog tlaka, odbija dijabetes.

Doziranje

Nije određena službena preporučena dnevna doza, zauzet je stav da se preporuča unos kroma isključivo putem hrane, a ne iz suplemenata. Prosijek dnevne doze za odrasle je od 50 do 200 mcg. Utvrđeno je da C vitamin poboljšava apsorpciju kroma, o čemu treba voditi računa.

Najbolji prirodni izvori Kroma

Najbolji prirodni izvori kroma su pivski kvasac, cjelovite žitarice, neke vrste piva, jetra, nemasno meso, perad, jaja i sir. Normalnom se prehranom dnevno unese od 50-200μg kroma. Sadržaj kroma: brokula, 1 šalica, kuhana 22 mcg, puretina, batak, 100 g, kuhan 10,4 mcg, sok od grejpa, 1 šalica 7,5 mcg.

Izvor
· ^ "National Academy of Sciences. Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Elements". US Department of Agriculture, National Agricultural Library and National Academy of Sciences, Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. October 2009.  

na vrh