PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Depresija

Depresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Ona zahtijeva liječenje jer utječe na cjelokupni život bolesnika, a ako se ne liječi, sve se više pogoršava.

Bulimija

Bulimija je poremećaj vezan za pretjeranim uzimanjem hrane nakon čega slijedi povraćanje, izbacivanje sadržaja želuca kroz usta ili uzimanjem laksativa, psihološkog je podrijetla. Javlja se najčešće u mladih djevojaka, prosječna dob u kojoj se znakovi bulimije prvi put pojavljuju je...

Anksioznost

Neki teoretičari vode podrijetlo anksioznosti sve do procesa rađanja, čak i još ranije, do prenatalnog razdoblja. Praćene su i opservirane reakcije fetusa pa je pronađeno da fetus odgovara pojačanim radom na stimulaciji kao što je snažna buka u blizini majke.

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni, kronični poremećaj probavnog sustava kojeg karakterizira bol u abdomenu povezana s defekacijom, poremećaj defekacije i distenzija trbuha. Sindrom iritabilnog crijeva ne uzrokuje trajno oštećenje debelog crijeva.

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » K » Klor

Klor (Kloridi, Cl-) je esencijalni element koji u organizmu nalazimo najvećim dijelom u obliku klorida. Pomaže u regulaciji acidobazne ravnoteže krvi. U tijelu je prisutan u količini od 70 -90 grama, ili manje od 0,15 % od ukupne tjelesne težine. Od ukupne količine aniona vanstanične tekućine oko 70 % su kloridni ioni. Neophodan je dio hidroklorne kiseline koja se proizvodi u želucu, a koja je potrebna za probavu hrane.

Nedostatak klorida je vrlo rijetka pojava i obično je posljedica neke bolesti. Moguć je značajan gubitak klora zbog povraćanja, čestih proljeva, te bolešću bubrega. Također, tiazidni diuretici potiču izlučivanje klora putem bubrega. Kako se klor u hrani nalazi vrlo raširen, slučajevi klora u normalnim prehrambenim uvjetima prilično su nemogući.

Najveće koncentracije klorida u tijelu nalaze se u cerebrospinalnoj tekućini i gastrointestinalnom traktu. Postoji velika polemika o potrebi dodavanju klora u vodu za piće jer je to vrlo reaktivna kemikalija koja se može vezati s ostalim kemijskim spojevima pri čemu mogu nastati jako toksične tvari koje štete zdravlju.

Klor i djelovanje na zdravlje

Održava normalan raspored i pH svih tjelesnih tekućina. Klor je važan i za rad bubrega, a također čuva kalij u organizmu jer potiče njegovu retenciju u bubrezima. U probavi je klor ključni element želučane kiseline, koja je zapravo klorovodična kiselina. Pomaže u čišćenju tjelesnih otpadnih tvari pomažući jetri u njenom radu. Potreban je i za normalan rad mišića, za kontrakcije i provođenje živčanog signala.

Doziranje

Vrijednosti preporučenog dnevnog unosa klora nisu donijete, jer se smatra da klora ima u dovoljnim količinama u hrani, tako da svaka uravnotežena prehrana uredno podmiruje potrebne količine.

Unos velikih količina natrijevog klorida, može izazvati hipokalemiju i acidozu, može nastupiti hipernatremija i gubitak bikarbonatnog iona.

Najbolji prirodni izvori Klor

Pravilnom prehranom dnevno se unosi 4-10 g klora, uglavnom preko kuhinjske soli, od namirnica posebno alge i masline su dobar izvor klora. Sva vodovodna voda se danas klorira u svrhu dezinfekcije (osim u rijetkim slučajevima gdje se koristi ozon), pa je i to jedan nezanemarivi izvor klora u prehrani.

Dobar savjet svima koji piju kloriranu vodu u svoju prehranu svakodnevno nek uljuče jogurt - dobar način da se nadoknade crijevne bakterije koje klor uništava.

Izvor
· ^ "National Academy of Sciences. Institute of Medicine. Food and Nutrition Board. Dietary Reference Intakes: Elements". US Department of Agriculture, National Agricultural Library and National Academy of Sciences, Institute of Medicine, Food and Nutrition Board. October 2009.  

na vrh