PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Nervoza želuca

Nervozna želučana bol nalikuje na bol kroničnog gastritisa, no, ta je bol bez ikakvih objektivnih bolesnih pojava. Bolesnik često povraća i tjelesno propada. Bolest je čisto živčane naravi, a javlja se kod ljudi koji su suviše duševno napeti ili ih...

Karcinom dojke

Karcinom dojke (rak dojke, zloćudni tumor dojke) je nakupina ćelija nastalih u žljezdanom tkivu dojke koje se neprestano i ubrzano umnožavaju, uništavajući okolno tkivo. Ulaskom zloćudnih ćelija u limfu ili krvne žile, uključuju se u cirkulaciju te na taj način...

Karcinom debelog crijeva

Posljednja dva metra crijeva zovu se debelo crijevo ili kolon. Završni dio debelog crijeva naziva se rektum i nalazi se u dužini od približno posljednjih 12-15 cm crijeva do analnog otvora čmara.

Karcinom grla

Karcinom grla je zloćudna bolest. Raste polako, podmuklo, često jedva primjetljivim simptomima. Učestaliji je u muškaraca do 97%, u žena se javlja svega 3%. Ukupno čini 2% svih zloćudnih tumora u čovjeka.Može se razviti u svim dijelovima grkljana gdje su...

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » G » Glutamin

Glutamin je najzastupljenija amino kiselina u organizmu - čini 60% svih slobodnih amino kiselina u tijelu. Glutamin je jedna od 11 neesencijalnih aminokiselina koje organizam može sam sintetizirati. Značenje glutamina otkrili su 1930 godine. Hans Krebs, jedan od najvećih  biokemičara svih vremena i stručnjak za metabolizam, spoznao je važnost karbamidnog ciklusa u kojem glutamin ima važnu ulogu tj. prvi je spoznao ulogu glutamata, glutamina i ketoglutamata u ponovnom punjenju dušičnih zaliha organizma. Glutamin igra važnu ulogu u metabolizmu dušika, u proizvodnji amonijaka u bubrezima, reprodukciji glikoze u jetri, nadalje ima ključnu ulogu u ciklusu glikoza-alanin.

Većina glutamina se stvara i skladišti u skeletnom mišićju, a prehrambeni izvori glutamina su praktički sve vrste proteina koje konzumiramo. Tanko crijevo je "najveći potrošač" glutamina. Eepitelne stanice tankog crijeva koriste glutamin kao osnovno gorivo za metaboličke funkcije. Smatra se da nedostatak glutamina vodi ka gubitku integriteta epitelnih stanica što može rezultirati većom propusnosti za različite toksine i infektivne čestice.

Znanstvene studije ukazuju da neesencijalna aminokiselina, glutamin, štiti od želučanih oštećenja uzrokovanhih H. Pylori; oštećenja koja mogu voditi u kronični gastritis i čak karcinom želuca.

Glutamin povećava razinu glutaminske kiseline u tijelu. To je bitno zato što je glutaminska kiselina naša glavna "hrana za mozak". Glutaminska kiselina posjeduje sposobnost da prihvaća višak amonijaka koji može ometati visokokvalitetne funkcije mozga i preobraća ga u odbojnik glutamin. Pošto glutamin izaziva osjetno povišavanje glutaminske kiseline, nedostatak prvospomenutog u prehrani može imati za posljedicu nedostatak ove druge u mozgu. Glutamin je također neuroprijenosnik ili glasnik u mozgu i može povećati budnost mozga, jasnoću razmišljanja i raspoloženje.

Glutamin i djelovanje na zdravlje

Studije su pokazale da se koncentracija glutamina u organizmu značajno smanjuje kada je organizam izložen većem stresu, primjerice poslije operacije, kod opeklina, gladi, stalnih infekcija pa čak i nakon tjelesne aktivnosti jakog inteziteta. Glutamin je umiješan u više metaboličkih procesa ngo bilo koja druga aminokiselina. Pretvara se u krvni šećer i služi kao izvor energije. Hrani stanice koje oblažu crijeva i tako ih štiti od propadanja. Također ga koriste bijele krvne stanice i važan je za imunofunkciju jer je komponenta glutationa. Glutamin je potreban u mega količinama da bi održao pravilnu funkciju imunološkog sustava, bubrega, gušterače, žučnog mjehura, jetre, i cijelog probavnog sustava.

Glutamin posjeduje kompleksnu i jedinstvenu ulogu: tijelo ga može iskorištavati kao energiju, pojačava imunitet, važan je za normalnu funkciju probavnih organa, čisti i zaštićuje jetru, služi kao "gorivo" za srce, pojačava izlučivanje hormona rasta.

Brojne studije pokazale su da glutamin utječe na oporavak od infekcija ili na njihovo smanjenje kod bolesnika u kritičnom stanju. Jako pozitivno djeluje kod osoba na kemoterapiji ili transplantaciji koštane srži, dakle osoba sa izrazito oslabljenim imunosnim sustavom. Glutamin je nezamjenjiv suplement kako kod vrhunskih sportaša tako i u intenzivnoj njezi bolesnika upravo zato što predstavlja energetski izvor gotovo identičan glukozi.

Dobiva se od proteina repe, stabilan je i neškodljiv, ali se slabije topi u vodi. Premda je raznovrsna hrana (riba, meso, grah) bogata glutaminom i premda tijelo sintetizira svoj glutamin, mogu se dogoditi stanja kada ga nema dovoljno za zadovoljenje potreba ili kada se naglo gubi (jaki stres, gladovanje, veliki napor, gubitak tjelesne težine, uznapredovali rak itd).

Doziranje

Preporučljive doze su od 1 do 5 grama (1.000 do 4.000 mg) dnevno, u razdijeljenim dozama.

Male količine, 4-10 grama glutamina dnevno dovoljne su da mišići sačuvaju potreban glutamin i na taj način spriječite njihovu destrukciju. Jedna stvar je sigurna: glutamin je najobilnije prisutna aminokiselina u ljudskom mišiću i ima mnoge važne funkcije za ljude koji se bave sportom i rekreacijom, od povećanja sinteze proteina potrebne za rast mišića do podržavanja imunološkog sistema.

Iako glutamin i glutaminska kiselina nisu isto što i mononatrij-glutamat (MSG), osobe koje su na njega osjetljive mogu osjetiti alergijsku reakciju i preporučuje im se da se posavjetuju sa liječnikom prije nego što počnu da koriste ove dodatke.

Najbolji prirodni izvori Glutamina

Glutamin nalazimo u mnogim prehrambenim namirnicama: mnoga proteinska hrana, poput ribe, mesa i životinjskih proizvoda sadrže glutamin. Također ga nalazimo u peršinu i špinatu.

Izvor
· ^ Weast, Robert C., ed. (1981), CRC Handbook of Chemistry and Physics (62nd ed.), Boca Raton, FL: CRC Press, p. C-311, ISBN 0-8493-0462-8 .
· ^ "L-glutamine", exactantigen.com, retrieved 2009-11-27

na vrh