PREHRANA SE PREPORUČA ZA

Sindrom karpalnog kanala

Sindrom karpalnog kanala je neurokompresijski sindrom koji nastaje kao posljedica pritiska na medijalni živac (lat. nervus medianus) u području karpalnog kanala. Karpalni kanal tvore kosti zapešća i čvrsto vezivno tkivo (lat. retinaculum flexorum).

Osteoporoza

Oboljenja koštano-mišićnog sustava jedna su od sve učestalijih kroničnih bolesti. U tu skupinu bolesti ubraja se i osteoporoza. Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se očituje poremećajem balansa u kojem se kost izgrađuje i razgrađuje.

Vratobolja

Tijekom života dvije trećine ljudi iskusi bol u vratnom dijelu kralježnice. Bol može potjecati iz bilo koje anatomske strukture vrata. Ipak, bol u vratnoj kralježnici najčešće je uzrokovana spazmom (grčom) uzdužnog mišičja vrata.

• A
• B
• C
• Č
• D
• E,F
• G
• J
• K
• L
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š 
• T
• U
• V
• Z,Ž
• Sve

Prehrana » E, F » Fosfor

Uloga fosfora (P) u ljudskom organizmu uključena je u sve naše vitalne funkcije. Fosfor je po zastupljenosti drugi mineral u našem organizmu, nalazimo ga u svim stanicama. Zdravo tijelo održava pravilnu specifičnu ravnotežu kalcija i fosfora u omjeru 2,5 dijelova Ca naprama 1 dijelu P. Fosfor ima važnu ulogu u gotovo svim kemijskim reakcijama u organizmu. Važan je za iskorištenje ugljikohidrata, masti i proteina, za rast, održanje i popravak staničnih struktura, proizvodnju energije, pravilnu kontrakciju srčanog mišića. Fosfor je nenadomjestivi "energetski mineral" jer sudjeluje u izmjeni energije.

Povećanje koncentracije fosfora u krvnom serumu obično je posljedica neadekvatnog rada bubrega zbog kroničnog ili akutnog poremećaja renalne filtracije. Svaki poremećaj unosa fosfata odražava se na metabolizam kalcija. Nedostatak je vrlo rijedak, pojavljuje se jedino kod dugotrajne primjene lijekova koji sadrže aluminijev hidroksid. Simptomi nedostatka fosfora su: slabost, bolovi u kostima, te gubitak teka. Previše unošenja željeza, aluminija i magnezija mogu učiniti fosfor nedjelotvornim.

Fosfor i djelovanje na zdravlje

Pomaže rast i oporavak organizma. Važan je za oblikovanje i zdravlje kostiju. On potiče stezanje mišića i pridonosi rastu i obnavljanju tkiva, proizvodnji energije, prijenosu živčanih impulsa i radu srca i bubrega. Fosforni spojevi djelomićno utječu i na aktivnosti mozga i živaca, na zgrušavanje krvi. Fosfora ima i u crvenim krvnim tjelešcima, a omogućava stvaranje staničnih membrana i korz njih izmjenu tvari između stanica i okolice. Praktično sudjeluje u svim fiziološkim kemijskim reakcijama. Osim za kosti, neophodan je i za pravilnu građu zubi. Smanjuje bol od artritisa.

Nedostatak je vrlo rijedak, pojavljuje se jedino kod dugotrajne primjene lijekova koji sadrže aluminijev hidroksid. Simptomi nedostatka fosfora su: slabost, bolove u kostima, te gubitak teka. Prekomjerne količine u krvotoku ubrzavaju gubitak kalcija, trovanje je rijetkost, osim u slučaju bubrežnih bolesti.

Doziranje

Preporučena dnevna doza je 800 do 1.200 mg za odrasle. Deficit fosfora koji bi nastao nedovojlnim unosom iz hrane praktički je neostvariv. To je stoga što je fosfor vrlo rasprostranjen element u svim vrstama hrane, pa se bez obzira na izvor, kod normalne prehrane vrlo lako skupi potrebna količina. Vitamin D i kalcij bitni su za uravnoteženo djelovanje fosfora. Da bi pravilno djelovali, kalcij i fosfor trebaju biti uravnoteženi u odnosu dva prema jedan (dvostruko više kalcija nego fosfora). Niacin se ne može asimilirati bez fosfora.

Najbolji prirodni izvori Fosfora

Fosfor se nalazi se u većini namirnica, a najviše u: mesu, mlijeku, peradi, jajima, ribi, mliječnim proizvodima, žitaricama i orašastim plodovima. Kada uzimate previše fosfora, lišavate se ravnoteže minerala i smanjujete količinu kalcija.

na vrh