Ljekovito bilje » K » Kopriva
Kopriva
Drugi nazivi: Koprva, kopriva obična, pasja kupina, žara

Kopriva je dvodomna biljka s velikim korijenom. Stabljika je uspravna i doseže visinu do 1 metra. Listovi su nasuprotni, srcasti, zašiljeni, pilasti, na kratkim peteljkama. Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu debele. Na dodir se odlome i izlijevaju oštar sok na kožu, koji žari. Cvjetne grančice nose ili muške ili ženske cvjetove. Neugledni su i zeleni, a oplođuju se pomoću vjetra. Plod je malen, jednosje-meni oraščić. Cvate od srpnja do rujna.
Kopriva kao korov koji raste po zapuštenim i vrlo često prljavim mjestima, svuda tamo gdje živi čovjek, u blizini naselja, kuća, ograda, na smetlištima, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima.
Bez obzira na to o kojoj se koprivi radilo, velikoj ili maloj, svi njeni varijeteti imaju istu vrijednost - kao hrana i kao lijek. Od svih dijelova koprive, najviše se cijeni mlado lišće koje treba brati u proljeće, čim kopriva počne rasti. I za hranu, i za lijek najbolji su vršci koprive dugačke jedan pedalj (oko 25 centimetara). Za jelo se koriste svježe ubrani listovi, a za lijek se (nakon sušenja u hladu) dobro nabiju u platnenu vrećicu.
Ljekoviti dijelovi biljke
Za lijek se u proljeće i jesen skuplja korijenje. U proljeće skupljaju se listovi i vršike, a cijela biljka, tj. stabljika, cijele godine. Sjeme se skuplja u kolovozu i rujnu.
Ljekovito djelovanje
Čaj od cijele biljke odvaja sluz iz pluća, čisti želudac, jetru i crijeva, a ujedno je izvrstan lijek za liječenje anemije, hemeroida, žutice, malarije i svih drugih groznica, ponajviše mokraćom odvaja loše sokove iz tijela. Pomiješana s drugim biljkama liječi čireve na želucu i crijevima, čisti krv, pospješuje probavu, srnanjuje uzrujanost i nesanicu. Isto tako, dobar je lijek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvjestice.
Djelotvoran je sok koprive
U novije vrijeme drži se da je najdjelotvornije uzimanje koprive tako se se istiješti njen svježi sok. Istiješteni sok koprive treba uzimati neposredno nakon cijeđenja, jer ne smije prijeći u vrenje. Po želji, može se razrijediti s malo vode kako bi bio ukusniji. Svježi sok koprive trebao bi biti djelotvorno preventivno sredstvo, odnosno lijek protiv oštećenja radioaktivnim zagađenjem zraka, što uzrokuje povećanje leukocita u krvi. Ekstrakt koprive može sniziti razinu šećera u krvi.
U sokovniku iscijedite sok iz svježe koprive. Dnevno uzimanje 3 do 4 žlice toga soka (pomiješanog s medom) liječi slabokrvnost, žuticu, izbacuje pijesak iz mokraćnog mjehura i pomaže kod vodene bolesti.
Čaj od koprive
Ako se kopriva pije kao čaj, priprema se kao oparak. Za pripremu čaja uzimaju se dvije čajne žličice sitno izrezanog suhog lista koprive za dva decilitra uzavrele vode, a piju se 2 -3 šalice dnevno, nezaslađene ili s medom.
Čaj od koprive, uziman dnevno (2 -3 šalice) kao višetjedna kura, primjenjuje se u pučkoj medicini protiv bolesti jetara, žuči i slezene, kod umora slezene, protiv prekomjerne sluzi u želucu i organima za disanje, kod grčeva u želucu, čireva na crijevima i želucu, probavnih smetnji, bolesti pluća i plućne tuberkuloze. Kod plućnih bolesti preporuča se čaju dodati obilno meda.
Salata od koprive
U proljeće se priređuje salata od koprive tako da se samo lagano popari. Uvarak sitno izrezanog korijena koprive, pomiješan s kvalitetnim nerazrijeđenim vinskim octom, služi kao sredstvo za porast kose, protiv prijevremenog ispadanja kose i protiv stvaranja peruti.
Kopriva pospješuje stolicu pa dovodi do pražnjenja stvrdnutih tvari, pobuđuje izmjenu tvari, otklanja bljedoću i slabokrvnost i, konačno, jača otpornost (imunitet) kod sklonosti bolestima, bilo da se radi o naginjanju prehladama ili reumatskim oboljenjima i gihtu.
Komentari
-
da li znate da kopriva ispržena s jajima pomaže kod proljeva?
Komentar Stara mama, 30/01/2012 10:08pm (4 months ago)
RSS feed za komentare ove stranice | RSS feed za sve komentare
Komentiraj
Poštovani/a zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Vaš komentar će biti objavljen nakon odobrenja urednika.




