BILJKA SE PREPORUČA ZA

Štitnjača

Bolesti štitnjače drevne su bolesti čovječanstva. Obilježja tih bolesti nalaze se prikazana u rezbarijama s religijskim likovima na spomenicima kulture Hindusa, starog Egipta, stare Grčke i Rima.Prije nove ere i kasnije, u religijsko-filozofskom shvaćanju života i smrti, guša (struma) i...

Aspergiloza

Aspergiloza je infekcija uzrokovana Aspergillus spp. (obično A. fumigatus ili A. niger), koja se očituje kao: invazivna plućna aspergiloza (primarno u imunokompromitiranih bolesnika) aspergilom (micetom - rast gljive u već postojećoj šupljini) bronhopulmonalna aspergiloza (sindrom koji se javlja u bolesnika...

Neuroblastom

Neuroblastom je neuroendokrini tumor koji potiče od stanica simpatičkog živčanog sustava. Najčešće nastaje iz stanica nadbubrežne žlijezde, ali može nastati i u drugim područjima gdje se nalazi simpatičko živčano tkivo (najčešće retroperitoneum i medijastinum).

Kronična opstrukcijska bolest pluća

KOPB je danas u svijetu prihvaćen termin za skup kliničkih obilježja do sada označavanih brojnim i različitim nazivima, pojedinačno ili u kombinaciji, kao što su: emfizem pluća, kronični bronhitis, kronični opstruktivni bronhitis, kronični bronhitis i emfizem, kronična opstrukcija zračnog protoka,...

• A
• B
• C
• Č
• D
• Đ
• E
• F
• G
• H
• I
• J
• K
• L
• LJ
• M
• N
• O
• P
• R
• S
• Š
• T
• U
• V
• Z
• Ž
• Sve

Ljekovito bilje » B » Bor

Bijeli bor ima stablo koje može narasti više od 20 metara. Korijen bijelog bora prodire duboko u tlo. Bijeli bor rasprostranjen je po cijeloj Evropi, a raste kako u brdskim tako i u nizinskirn podrucjima. Dok je mlađi, njegove grane i deblo pokriveni su smeđe-crvenkastom korom koja poslije postaje sivo-smeđom. Grane se šire u obliku kišobrana. Iglice bijeloga bora sastavljene su u čupercima po dvije zajedno, duge su 5 do 6 cm, a boja im je sivo-zelena. Cvjetovi su jednodomni. Iz ženskih cvjetova oblikuju se mali češeri, koji u početku imaju crvenkastu, a poslije smeđu boju i postaju drvenasti.

Šišarke (češeri) su svjetlosmeđi ili sivkasti, sa izraženom kratkom drškom na kojoj vise. Jajasto-čunjastog su oblika, često asimetrične, 3 do 8 cm duge i 2-3 cm široke, rombična štitića, bez šiljka. Apofiza je ravna ili piramidalno izvučena, sa grbicom na vrhu. Cvate od svibnja, a sjeme sazrijeva tek u listopadu iduće godine.

Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljavaju mladi izdanci i iglice. Iglice bora, kao i sve iglice četinara, valja upotrebljavati, po mogućnosti, neposredno nakon branja, jer se vitamin C gubi sušenjem, tako da iglice (četine) koje se čuvaju više od godinu dana potpuno izgube svoja ljekovita svojstva.

Ljekovito djelovanje: mladi izdanci bora koriste se u liječenju zastarjelih katara dišnih putova, promuklosti, kašlja, laganijeg bron-hitisa, za inhalaciju i sl. Mladi izdanci i iglice koriste se i u liječenju astme te u liječenju reumatskh bolesti i gihta (uloga). Kod grčeva izazvanih žučnim kamencima koristi se tek istekla smola.

Čaj za jačanje organizma
Vrh grančice sa dvadesetak iglica prokuhati u pola litre vode. Ostaviti pola sata da odstoji i procijediti. Piti toplo i zaslađeno medom.

Inhalacija za čišćenje dišnih puteva
U dvije litre vode staviti dvije do tri šake borovih iglica i kuhati pet minuta. Otvoriti poklopac, držati na minimalnoj vatri i inhalirati se oko 15 minuta. Ponavljati što češće.

Sirup protiv kašlja i bronhitisa
Preliti 100 g borovih pupoljaka sa pola litre ključale vode i držati na toplom mjestu oko dva sata. Za to vrijeme razmutiti 100 gr šećera u pola litre vode i kuhati dok se ne dobije gust sirup. Procijediti borove pupoljke i dodati ih sirupu i dodati 2 žlice meda.

Kupka za reumatizam i kožna oboljenja
Dvije šake borove smole sipati u litru vode, ostaviti pola sata, a nakon toga prokuhati pet minuta, procijediti i dodati u kadu sa toplom vodom. Izaći iz kupke kada voda postane mlaka.

na vrh